1987 Haitian Constitution (via Internet Archive)
Apre Jean-Claude Duvalier te pèdi pouvwa an 1986, yon gouvènman pwovizwa ki te rele Conseil National de Gouvernement te enstale. Ane apre sa, CNG a te ekri yon konstitisyon remakab, ki finalman rekonèt Kreyòl Ayisyen tankou yon lang ofisyèl, entwodwi mezi sa yo pou asire desantralizasyon politik, ak garanti eleksyon ki jis ak lejitim.
Inter-American Commission on Human Rights, Report on The Situation of Human Rights in Haiti (1988)
Rapò sa a, ki soti nan gouvènman franse, ki te pwodwi pa yon komite ki te gen ladan plizyè istoryen ak filozòf politik, te yon repons pou demann lan fèt pa Prezidan Aristid pou re-ranbourseman la pou endamnite. Li bay yon rezime istorik sou relasyon ayisyen-franse ak prezante yon tantativ pou pwopoze yon nouvo direksyon nan relasyon ayisyen-franse yo.
Fonde nan mas 1973, Mouvman Peyizan Papay te chache defann dwa ekonomik ak kiltirèl nan peyizan ak travayè iben yo. Depi lè sa a, PMP a te elaji: kounyeya, li genyen ladan li yon mouvman jèn, menm jan tou yon mouvman fi.
Videyo sa a prezante yon diskou bay nan Bibliyotèk Kongrè a pa Jean-Baptiste Chavannes, ki rakonte istwa Mouvman Peyizan Papay la.
Deportation Appeal Submitted by Haitian migrant (1979)
Official Press Releases of the United States Embassy in Port Au Prince
Speeches by current (2013) U.S. Ambassador to Haiti Pamela White
Recent Comments